Pad u naplati je značajan, ali i dalje zahvaljujući racionalnom poslovanju imamo stabilnu i likvidnu situaciju
SARAJEVO - Kantonalno javno komunalno preduzeće Toplane Sarajevo s novim direktorom na čelu u toku pandemije koronavirusa registriralo je smanjenje naplata na blagajnama 32,43 posto ili 2,4 miliona KM u odnosu na isti period u prethodnoj godini, pri čemu je povećana naplata preko banaka za 7,75 posto ili 650 hiljada KM. U totalu, smanjenje naplate iznosi  12 posto ili 1,8 miliona KM. Direktor Berin Alagić za finansijski portal Beta.ba govori o poslovanju i planovima ovog kantonalnog javnog preduzeća.
BETA.BA: Kako su poslovale Toplane u 2019. godini i kako procjenjujete da će poslovati u tekućoj 2020. godini.
ALAGIĆ: Uprkos brojnim turbulencijama, posebno vezanim za promjene u upravljačkim strukturama, 2019. godina je završila i više nego zadovoljavajuće. Uprava sa mnom na čelu u posljednjem kvartalu stabilizovala je sve procese koji su bili jako uzdrmani u prethodnom periodu pa smo godinu završili s dobiti od 3,5 miliona KM te započeli niz aktivnosti od nove sistematične i funkcionalne organizacione šeme, preko korekcija do tada protuzakonitih, neujednačenih i nepravednih plata prema radnicima, posebno radnicima službi proizvodnje, distribucije i servisa koji u suštini nose poslovanje Toplana i najzaslužniji su za kontinuitet u isporuci toplotne energije našim korisnicima. Kada je u pitanju pristup prema našim korisnicima, zbog dugogodišnjeg iskustva iz privatnog sektora lično sam zauzeo stav da moramo mijenjati mentalitet monopoliste i našim korisnicima pristupiti na najbolji mogući način. Kao najbolji primjer da smo korisnike stavili u fokus jeste umanjenje računa za grijanje od 10 posto za mjesec oktobar 2019. koji je bio iznadprosječno topao. Otvorili smo vrata na pravi način građevinskim investitorima za direktnu saradnju, podržavali inovativne ideje tipa ideje o izgledu korisničkog računa koji su osmislili mali genijalci iz Treće gimnazije i tako dalje.
Do kraja godine se nadamo da će prije svega pandemija okončati radi očuvanja zdravlja svih grđana u Kantonu Sarajevo pa tako i naših radnika. Uprava i Nadzorni odbor su zbog pandemije, promjene cijene prirodnog gasa i preporuka Vlade Kantona Sarajevo o racionalizaciji troškova i investicija, usvojili i Rebalans poslovanja 2020. s racionalizacijom koja će omogućiti da sigurno završimo godinu bez velikih oscilacija bez obzira na dešavanja na tržištu.
BETA.BA: U kom se obimu i kako odrazila aktuelna situacija s pandemijom na vaše poslovanje? Da li ste otpuštali radnike i kako procjenjujete poslovanje do kraja ove godine, obzirom da mjere ograničenja ovih dana popuštaju?
ALAGIĆ: Kada smo planirali 2020. godinu krenuli smo agresivno i ambiciozno, s ciljem da infrastrukturu staru 20, 30 i 40 godina počnemo mijenjati u što većem obimu kako bismo spriječili kolaps cijelog sistema. Naša oprema je amortizirana preko 87 posto, što govori dovoljno u kakvoj se situaciji nalazi. Mišljenja sam da isključivo saradnja s renomiranim međunarodnim organizacijama otvara vrata našim kompanijama za neophodna investicijska sredstva putem kredita i grantova, što garantuje transparentnost procesa i sigurniju realizaciju postavljenih ciljeva. Zbog toga smo aplicirali za dva velika granta uz dva sjajna i strateški bitna projekta za Toplane i Kanton Sarajevo i to u iznosima od 1,4 miliona KM i 1,8 miliona KM kod kredibilnih međunarodnih organizacija s ciljem povećanja efikasnosti i jačanja stabilnosti energetskog sektora u Kantonu Sarajevo. Također smo započeli jako konstruktivnu i korektnu saradnju s EBRD što nam otvara do sada zatvorena vrata.
Pandemija korona virusa nažalost je jako uticala na nas zbog činjenice da sve naše strateški bitne investicije moraju da se započnu i završe između dvije grejne sezone što nam je limitirajuće s aspekta vremena. Zbog novonastalih okolnosti investicijski ciklus će biti prebačen u narednu godinu, a tekuću ćemo maksimalno iskoristiti za temeljitu pripremu za još bolju realizaciju. Nismo išli u proces otpuštanja radnika, jer možemo reći da za sada imamo stabilnu odnosno likvidnu situaciju. Ne kakva je bila u prethodnoj godini, ali za sada ipak stabilna.
BETA.BA: Da li očekujete probleme u naplati Vaših usluga s obzirom na novonastalu situaciju?
ALAGIĆ: Od početka pandemije u periodu od 15. 03. do 31. 05. naplata na blagajnama je bila manja za 32,43 posto ili 2,4 miliona KM u odnosu na isti period u prethodnoj godini. U istom periodu smo povećali naplatu preko banaka za 7,75 posto ili 650 hiljada KM opet u odnosu na isti period prošle godine. U totalu imamo smanjenje naplate 12 posto ili 1,8 miliona KM. Pad u naplati je svakako značajan, ali i dalje zahvaljujući racionalnom poslovanju imamo stabilnu i likvidnu situaciju. Također, s obzirom na otvaranje tržišta očekujemo i povećanje u naplati naših potraživanja što bi nam uz usvojeni Rebalans poslovanja 2020. omogućilo da izvučemo neki novi maksimum iz tekuće poslovne godine i budemo maksimalno spremni za narednu. Nažalost, procjene kažu da ne možemo biti sigurni da ćemo nadoknaditi sve što nije naplaćeno u toku pandemije.
BETA.BA: Kako generalno vidite javne kompanije i energetski sektor u BiH?
ALAGIĆ: Nisam političar pa ću otvoreno reci - javni sektor u BiH konačno treba depolitizaciju i totalnu restrukturu javnih kompanija. Ako želimo generalno zaustaviti slobodan pad u kojem se nalazimo to podrazumijeva promjenu poslovnog modela, isključivo profesionalce u upravljačkim strukturama, otpuštanje značajnog viška radnika, podmlađivanje kadrova, ulaganje u talente u svim strukovnim oblastima i slično. Paralelno je potrebno mijenjati i zakonsku legislativu i uskladiti je s potrebama tržišta, da ne bude sama sebi svrha kao sto je sada slučaj.
U potpunosti podržavam smjernice iz materijala grupe autora okupljenih oko Sarajevo Business Foruma kada kažu da je neophodno javne kompanije staviti pod jednu, srodnu „kapu“, neku vrstu holdinga po uzoru na najbolje svjetske prakse prilagođene lokalnim specifičnostima. Također, u istom materijalu se energetski sektor izdvaja kao jedan od ključnih. Zavisni smo od ruskog plina gdje su Toplane jedan od najvećih potrošača i za sada to izgleda OK. Ali šta dalje? Koliko brzo i efikasno radimo na alternativnim dobavljačima, koliko smo spremni brzo i efikasno ulagati u obnovljive izvore energije i iskoristiti EU fondove i finansijske institucije kao podršku, opredijelit će energetsku budućnost BiH, a time i Kantona Sarajevo kao najvećeg potrošača prirodnog plina. Bojim se da nam   politička nestabilnost, glomazna administracija, korupcija i manjak međusobnog povjerenja ne idu u prilog. Konkretno rješenje ovog problema moraju dati političari.

Preuzeto sa finansijskog web portala BETA.BA